Republika AntiA

Dok se stanovnici američke obale Meksičkog zaljeva i dalje nose s posljedicama uragana Rita i Katrina, započela je šira debata na nacionalnoj razini o teškom stanju siromašnih koje su pogodile ove dvije oluje.

Nakon uragana Katrina cijela je zemlja bila sučeljena s plastičnim prizorima iz New Orleansa gdje su se tisuće ljudi, uglavnom siromašnih Amerikanaca afričkog podrijetla, naprezale da se evakuiraju ili da jednostavno ostanu na životu u svom poplavljenom gradu. Ti prizori su potakli obnavljanje rasprava na nacionalnoj razini o jadnom stanju siromašnih u američkim gardovima i o tome što bi trebalo učiniti da se to izmjeni.

Barbara Bergmann je stručnjakinja za ekonomiju i pitanja siromaštva na Sveučilištu American u Washingtonu. "Vidjeli smo vrlo mnogo jadnih ljudi koji nisu imali načina da iziđu iz grada i koji su bili u velikoj mjeri napušteni, jer ljudi jednostavno nisu razmišljali o tome na koji bi način mogli izići iz grada".

Osobe aktivne u borbi protiv siromaštva su govorile kako je situacija nakon Katrine pomogla da se uoči bijedno stanje siromašnog stanovništva, koje je – kako su tvrdili - bilo previđano od strane političara i medija posljednjih godina. Toni Michelle Travis je stručnjakinja za pitanja siromaštva i rasnu problematiku pri Sveučilištu Geroge Masonu Virginiji. "To je ta druga Amerika koju ne vidimo tako često. To je siromašno stanovništvo gradova koje se uistinu muči. Oni uistinu pokušavaju zaraditi za život, imati obitelj i dom, a to je za njih vrlo teško. Mislim da se još uvijek 36 milijuna ljudi nalazi ispod granice siromaštva".

Predsjednik Bush se osvrnuo na to pitanje tijekom nedavnog govora u New Orleansu. "Kao što smo svi mogli vidjeti na televiziji, postoji duboko i postojano siromaštvu u toj regiji također. To siromaštvo ima korijene u rasnoj diskriminaciji u prošlosti, koja je generacije izolirala od mogućnosti Amerike. Naša je dužnost da se odlučnom akcijom sučelimo s tim siromaštvom. Dakle, obnovimo sve što njegujemo iz prošlosti i izdignimo se iznad nasljeđa nejednakosti".

Profesorica Barbara Bergmann sa Sveučilišta American kaže da je važno da se predsjednik i Kongres angažiraju u raspravi o siromaštvu. "Čovjek stvarno treba biti ohrabren činjenicom da je predsjednik Bush u govoru iz New Orleansa govorio o siromaštvu i nasljeđu rasizma. Opet, pitanje je koliko će se pozor na toj temi zadržati i koliko dugo će ljudi suosjećati".

Demokrat Barrack Obama iz savezne države Illinois jedini je Amerikanac afričkog podrijetla u Senatu Sjedinjenih Država. Nedavno je dao intervju televizijskoj mreži CBS. "Sad je pitanje je li uistinu došlo do buđenja njega ili njegove administracije glede ovog raskrižja rase i siromaštva, te hoćemo li konačno vidjeti "dušu" u "konzervativizmu s dušom" koji je George Bush proklamirao u prvoj predsjedničkoj kampanji".

Republikanski kongresmen Dennis Hastert, također iz Illinoisa, predsjedatelj je Zastupničkog doma Kongresa Sjedinjenih Država. "Američki je narod uistinu umoran od tog upiranja prstom i politiziranja cijelo vrijeme. Mislim da bismo svi skupa trebali raditi zajedno i pokušati pronaći rješenja".

Rasprava o siromaštvu najvjerojatnije će se uskoro voditi i u Kongresu koji je odgovorna za financiranje saveznih humanitarnih i spasilačkih operacija nakon ova dva uragana.

Porota američkog vojnog suda proglasila je vojnikinju Lynndie England odgovornom za zlostavljanje zatočenika u iračkom zatvoru Abu Ghraib.

Skandal s opetovanim zlostavljanjem zatočenih Iračana bio je otkriven u proljeće prošle godine.

Lynndie England je proglašena krivom za šest od sedam točaka optužnice, za kaznena djela koja se odnose na zlostavljanje zatvorenika te udruživanje u cilju počinjenja tog kaznenog djela. Za ova joj se kaznena djela može izreći kazna zatvora u dužini do deset godina.

Podsjetimo, Lynndie England je postala središnja osoba ovog skandala nakon što su objavljene fotografije na kojima se vidi najčešće ona, kako ponižava iračke zatočenike. Na jednoj od njih, Lynndie England drži neodjevenog zatočenika na uzici, dok on leži na podu.

Odvjetnici Lynndie England tvrdili su na suđenju da je ona po prirodi povodljiva osoba, koja je pala pod utjecaj svog neposrednog nadređenog, stražara Charlesa Granera – koji u zatvoru već služi kaznu zatvora od deset godina.

Tužitelji su pak tvrdili da je optuženica trebala biti svjesna da ono što čini predstavlja kazneno djelo, te da je – na temelju fotografija – očito da je u tome uživala.

Lynndie England je prije nekoliko mjeseci priznala krivnju, u pokušaju da postigne izvansudsku nagodbu, no sud je to kasnije poništio te je bilo naređeno da se održi suđenje.

Amerikanka Cindy Sheehan, simbol pokreta protiv rata u Sjedinjenim Državama, uhapšena je u ponedjeljak dok je prosvjedovala protiv rata u Iraku pred Bijelom kućom.

Cindy Sheehan, majka vojnika koji je poginuo u Iraku pokrenula je prosvjede protiv rata u Iraku.

Druge prosvjednike, oko 150 osoba okupljenih pred ogradom Bijele kuće, policija je također uhitila.
Veliki prosvjedni pokret okupio je u ponedjeljak pred Bijelom kućom oko 500 ljudi, od kojih se oko 150 naguralo pred ogradom predsjedničke rezidencije.

Na velikom skupu u subotu se u Washingtonu okupilo oko desetak tisuća osoba.

Broj Amerikanaca koji žive ispod praga siromaštva nešto se povećao prošle godine. Stopa siromaštva u zemlji trenutno iznosi 12,7 posto, a godinu dana ranije bila je 12, 5 posto.

Drugim brojkama, 37 milijuna Amerikanaca živi u siromaštvu što je milijun i sto tisuća više nego 2003. godine. Siromašnom se smatra obitelj od četiri člana čija su godišnja primanja manja od 19 tisuća dolara. Prosječna godišnja zarada obitelji od četiri člana u Sjedinjenim Državama iznosila je prošle godine 44 tisuće dolara.

Treću godinu zaredom američki bogataši uvećavali su svoje bogatstvo, pokazuje najnovije godišnje istraživanje koje je proveo časopis Forbes, objavljeno u 24. godišnjem posebnom izdanju The Forbes 400.
Ukupna neto vrijednosti najbogatijih Amerikanaca u 2005. porasla je 125 milijardi, na 1.130 milijardi američkih dolara.

Svih 400 bogataša osim 26-orice na toj listi su milijarderi. Rastuće cijene nekretnina i nafte povećali su bogatstvo nekolicine i pomogli utrti put da se 33 novih uključi na listu najbogatijih, dok je tek 9 njih ispalo s liste.

Najbogatiji je ponovno William Gates, 49-godišnji osnivač Microsofta, s procijenjenom vrijednošću bogatstva od 51 milijardu dolara. Drugi je Warren Buffet, ulagač, s bogatstvom koje doseže 40 milijardi dolara. Slijedi Paul Allen, suosnivač Microsofta i financijer, 'težak' 22,5 milijardi dolara.

Na listi najbogatijih nalazi se još jedan tehnološki čarobnjak, osnivač računalne kompanije Dell, Michael Dell, s bogatstvom od 18 milijardi dolara. Slijedi softverski mag Lawrence Ellison, vlasnik Oraclea, sa 17 milijardi dolara vrijednom imovinom.

Osam članova liste najbogatijih s prošlogodišnje liste ove godine je ispalo s liste zbog smrti. Tako je umjesto nasljednika osnivača najvećeg svjetskog maloprodajnog lanca Wal-Marta Johna Waltona, koji je u lipnju poginuo u avionskoj nesreći, uskočila njegova žena Christy, i to na 6. mjesto najbogatijih.

Minimalno potreban iznos za uključivanje u prestižnu listu najbogatijih ove godine je 900 milijuna dolara, 150 milijuna više nego u 2004.

A kako su se obogatili? Pitate se? Radnička prava Amerikanaca za razliku od Europljana su nula (0), socijalna prava su nula (0), stopa nezaposlenosti je najveća u posljednih desetak godina.
Znači siromašni su siromašniji, a bogati još bogatiji!

Od 10 filmova koje danas prikazuju naše TV kuće s nacionalnom koncesijom 9 ih je američkih.
Zaustavimo to tražimo više europskog, azijskog,afričkog filma. Da, da i u africi se snimaju filmovi. Samo neka naši TV urednici obiđu malo filmske festivale i iznenaditi će se!!!

Predlažem da skupimo potpise za peticiju pa pošaljemo HTV-u kao javnom servisu građana RH da zaustavi pranje mozga nas prosvjećenih Europljana!!!

Molim komentare.

Deseci tisuća ljudi sudjelovale su na prosvjedima u Washingtonu na kojima su zahtjevali povlačenje američkih trupa iz Iraka.

Za vrijeme mimohoda ispred Bijele kuće mnogi su prosvjednici izvikivali slogane upućene protiv predsjednika Busha.

Cindy Sheehan, čiji je sin poginuo u Iraku kaže kako u toj zemlji više ne smije poginuti niti jedan američki vojnik.

Prosvjedi su se dogodili tjedan dana nakon što su ankete pokazale kako povlačenje američkih trupa iz Iraka želi više od polovice Amerikanaca.

Na drugoj strani Atlanitika u Londonu, u anti-ratnom prosvjedu sudjelovalo je deset tisuća ljudi.

Manji su pak prosvjedi održani i u nekoliko drugih europskih gradova.

Human Rights Watch je objavio izvještaj o vojnicima američke elitne 82. zračne divizije, koji su od 2003. do 2004. sustavno mučili iračke zarobljenike u vojnoj bazi Mercury pokraj Faludže.

Udruga za zaštitu ljudskih prava se u svom izviještaju poziva na svjedočenja jednog kapetana i dvojice narednika.

Oni su, pod uvjetom da ostanu anonimni, otkrili da su Iračani mučeno gotovo svakodnevno, te da američki vojnici nisu to radili samo na svoju ruku, već slijedeći naredbe svojih pretpostavljenih.

Iz izvještaja se saznaje da su američki vojnici prebijali iračke zatvorenike 'baseball' palicama, te ih omamljivali kemijskim sredstvima.

Zbog njijhove su ih okrutnosti stanovnici Falluje nazvali "ubilačkim manijacima", a prema HRW-u, američkim je vojnicima to bio samo kompliment.

Među standardne metode "obrade" zatvorenika, američki su vojnici tako uveli "cipelarenje" u glavu, uskraćivanje hrane, vode i sna, izloženost ekstremnoj hladnoći ili toplini te stavljanje opasnih kemikalija na golu kožu ili u oči.

Jedan od narednika rekao je HRW-u da je vojno obavještajno osoblje, uzvijek željno novih obavještajnih podataka, često puta vojnike upućivalo da tijekom ispitivanja "izdime" zatvorenike.

"Izdimljavanje" je bilo sinonim za fizičko zlostavljanje sve dok zatvorenik ne izgubi svijest, pojasnio je narednik.

No, dodao je, želja za obavještajnim podacima nije uvijek bila motiv iz kojeg je kretalo zlostavljanje.

"Svi koji su bili frustrirani mogli su se slobodno iskaliti na zatvorenicima. To je postao sport", rekao je svjedok.

"Sve je bilo prihvatljivo, osim smrti. Vojnici su stoga išli do prebijanja, ponižavanja, lomljenja ruku i nogu", pojasnio je isti izvor. Prema njegovim riječima, njegove su pritužbe o mučenjima bile ignorirane 17 mjeseci.

Vrijeme u koje su se događala zvijerstva u Faludži podudara se s vremenom kada su u zatvoru Abu Graib, u blizini Bagdada također provodila masovna zlostavljanja iračkih zatvorenika.

"Ovi su vojnici pružili daljnje dokaze da zlostavljanja američkih vojnika nisu bila ni izlorani slučajevi ni spontani izljevi bijesa", navodi se u izvještaju.

"Ove optužbe dokazuju su zlostavljanje zatvorenika provodili pripdanici nekih od najbolje uvježbanih, više puta odlikovanih i najrespektrabilnijih jedinica američke vojske."

Vojnici, na čije se svjedočenje poziva HRW, izrazili su zbunjenost u vezi s oblicima postupaka dopuštenih Ženevskom konvencijom, koja definira postupanje s ratnim ili civilnim zatvorenicima. Oni tvrde da su stariji časnici davali malo uputa u vezi s tim.

Američka je vojska do sada otvorila 400 istraga o navodnim mučenjima zatvorenika, a 230 vojnika već se našlo na sudu ili su suočeni s drugim kaznama i "administrativnim koracima".

Izvrstan web site o američkim sranjima diljem svijeta, širenju njihive propagande itd.
www.galaksija.com
Posebno je zanimljiva prezentacija napada na Pentagon svakako pogledajte!

Prosvijedi ispred američke ambasade u Limi (Peru) protiv Sporazuma o slobodnoj trgovini između SAD-a i latino američkih država. Ako se sporazum zaključi doći će do smanjenja radnih mjesta u Peruu , poskupljenja lijekova i propasti farmi od kojih živi veliki dio stanovništva.
Izvor:24 sata

Peru je država s pino siromašnih i nezaposlenih, te s velikim vanjskim dugom!